Švicarska

Švicarska, zemlja banaka, čokolade, sireva i satova. Zadnji put su bili u ratu 1815. godine, u pojedinim kantonima žene su dobile pravo glasa tek početkom devedesetih, a mnoge međunarodne institucije su je zbog političke neutralnosti odabrale za svoje sjedište.

Zürich, Švicarska

Sljedeći puta kada otvorite svoj švicarski nož znati ćete da ga je stvorila tvrtka pod imenom Victorinox, i to daleke 1884. godine. No povijest tog pomalo izolacionističkog srca Europe počinje već 4000 prije Krista. Iskapanja su otkrila da su na području današnje Švicarske, uz jezera, postojala ribarska naselja. Kasnije ga naseljavaju Helveti, keltsko pleme koje će potpuno prihvatiti kulturu Rimskog Carstva, pod čije su okrilje potpali za vrijeme vladavine Julija Cezara, u 1. stoljeću prije Krista. U Srednjem vijeku taj je komad zemlje bio sastavni dio Franačkog carstva da bi jezgra današnje Švicarske bila uspostavljena 1. kolovoza 1291. godine kada je potpisana federalna povelja između zajednica Uri, Schwyz i Unterwalden, datum koji se danas slavi kao dan švicarske nezavisnosti.

Švicarska

Konfederacija kroz stoljeća dobiva nove članove, u 14. već ih je osam, a nakon Westfalskog ugovora 1648. godine, Švicarska je konačno priznata od ostalih europskih zemalja kao neutralna i nezavisna od papinske vlasti. Neki od ključnih ljudi protestantizma su bili njihove gore list, poput Ulricha Zwinglija i Johna Calvina. Zadnji veći udarac ta je neutralnost doživjela kada ju je Napolen praktički pregazio i pretvorio u satelitski servis. Bečki kongres 1815. vraća joj sada već trademark auru neutralnosti na temelju koje je ta zemlja izmuzla dobar komad svoga bogatstva.

dvorac Montreux

Ta već poslovična neutralnost ponekad je bila vrlo škakljiva, kao u slučaju nacističkog haranja Europom. Židovsko blago se pralo kroz švicarske i vatikanske banke, Hitler je, naravno pikirao i na Švicarsku, ali mu nije predstavljala prioritet. Smatra se da su alpski jodleri spasili kožu ekonomskim ustupcima Nijemcima. Bilo je spordičnih pokušaja uspostave nacističke partije, ali su propali u zamecima premda se u povijesnoj retrospektivi podigla prašina zbog oštre imigrantske politike tijekom 2. svjetskog rata. Od 300.000 izbjeglica u Švicarskoj, tek je njih 26.000 bilo Židova.

Alpe
Danas Švicarska ugošćuje središta Crvenog Križa, Svjetske Trgovinske Organizacije i dva europska ureda Ujedinjenih Naroda. Crveni križ je autohtoni švicarski doprinos globalnoj humanitarnosti. Osnovao ga je Henri Durant iz Geneve i dao mu boje švicarske zastave, samo obrnuto. Politika izolacije i neuplitanja polučila je činjenicu da je tek 2002. godine Švicarska postala punopravni član Ujedinjenih Naroda, dok joj zahtjev za članstvo u Europskoj Uniji stoji zamrznut još od 1992. godine. Razlog je što ga je većina državljana odbacilo na referendumu.

Zanimljiv je podatak da su Švicarci kroz povijest često sudjelovali u ratovima kao plaćenici. Tek im 1859. godine to zakonom zabranjeno, mada sve do danas Švicarska straža čuva Papu. Odbacivši oružje upustili su se u biznis jer kako drukčije objasniti činjenicu da je Švicarska danas zemlja s najživljom tržišnom konkurencijom i prosječnom kupovnom moći koja značajno nadmašuje Sjedinjene Američke Države, Kanadu ili Veliku Britaniju.

Švicarska je danas razlupana u 26 kantona, u kojima se najviše govori njemački, tj. njegova švicarska varijanta, zatim francuski, talijanski i, u najmanjem broju, retoromanski. Sedam i pol milijuna ljudi, nešto više katolika nego prostestanata, porazbacano je po švicarskim alpama, ravnici ili tzv. središnjem dijelu, te planinama uz sjevernozapadnu granicu s Francuskom. Najveći gradovi su Ženeva i Zurich, a glavni je grad Bern.

Bern

Osim što su iznimno uspješna sportska nacija, sjetimo se samo skijaškog genija Pirmina Zurbriggena, pa tenisačice Martine Hingis ili Rogera Federera, Švicarci su bili i neobično kreativni u izmišljanju novih sportova. Tako postoji autohtona varijanata hrvanja koju zovu Schwingen. Hornussen je još jedna endemska igra, križanac između bejzbola i golfa. Postoji i Steinstossen, švicarska varijanta kamena s ramena. U posljednje vrijeme floorball, u doslovnom prijevodu podomet, doživljava pravi procvat. Uspostavljena je čak i profesionalna podometna liga koja privlači mnoge znane igrače iz ostalih zemalja.

Ženeva

Kao zemlja s iznimno visokim postotkom stranih radnika - sačinjavaju 21% sveukupne populacije - Švicarska tako udomljava i pozamašan broj ljudi s područja bivše Jugoslavije. Mjestimična upletenost u kriminal, polovična asimiliranost ili pak odsustvo švicarskih kulturnih i društvenih obrazaca te tipičnih germanskih vrlina, poput točnosti, preciznosti, distanciranosti, imaju za rezulat stvaranje jaza i blage netrpeljivosti prema Slavenima. No ako Švicarci, kada im slučajno kasni vlak 5 minuta, razvlače usta u osmijeh, jer eto jasnog dokaza da su i oni samo ljudi, možda bi mogli doći na ubrzani tečaj humanizacije u Hrvatsku. Mi smo ljudi svaki dan.