Leži na donjem kraju jezera na izvoru rijeke Limmat koja teče kroz grad dijeleći ga na dva dijela. Centar grada i najvažnije ulice su pješačka zona koju karakterizira sedam mostova koji povezuju dvije obale. Prve asocijacije koje se javljaju na spomen Züricha bez sumnje su banka, novac, ali i čokolada i satovi. Najveći švicarski grad trgovačko je, poslovno, ekonomsko i prometno središte koje se često, uz Ženevu, navodi i kao jedan od dva globala grada. Po podacima svjetskog istraživanja, Zürich je proglašen gradom s najvišim standardom života na zemaljskoj kugli i konzultantska tvrtka William M. Mercer, koja jednom godišnje provodi rangiranje svjetskih gradova, u skladu sa 39 ključnih osobina, proglasila ga je najugodnijim gradom za život.
Povijest:
Ime mu najvjerojatnije dolazi od keltske riječi Turus, za što postoje dokazi u obliku grobnog natpisa iz doba rimske vlasti u 2. stoljeću. Rimsko ime za grad bilo je Turicum, na lokalnom dijalektu se naziva Züri. Švicarska je svoju konfederativno uređenje, na čelu s gradonačelnikom Züricha, proglasila još davne 1336. godine. Zenit svoje slave i snage doseže već u 16. stoljeću, kada postaje prvi švicarski grad koji je prigrlio reformaciju. Duhovni otac grada je Huldrych Zwingli, propovjednik koji je svoje reformatorske ideje provodio tijekom svog života, sve do smrti 1531. godine. U tom periodu Zürich postaje centar intelektualaca disidenata iz cijele Europe. Puno godina kasnije, točnije tijekom Prvog svjetskog rata (1914-1918), ponovo postaje disidentska meka intelektualaca i kozmopolita cijelog svijeta te svoju reputaciju nastoji održati do današnjeg dana. Tih godina u Zürichu su boravile povijesne ličnosti poput Lenjina, koji je upravo u tom gradu pripremao veliku rusku revoluciju, dok je slavni književnik James Joyce pisao svoj kultni roman 'Uliks'. Istovremeno, umjetnička družina emigranata osnovala je pokret Dada, stvarajući i družeći se u poznatom Cabaret Voltaireu. Svoju prvu burzu Zürich otvara već 1877. godine i do današnjeg je dana to najvažnija burza u Švicarskoj. U periodu od 1893. do 1934. sela koja su okruživala Zürich spojila su se s gradom, pa je tako Zürich danas sastavljen od 11 distrikta: Enge, Wiedikon, Aussersihl, Langstrasse, Oberstrass & Unterstrass, Hottingen, Seefeld, Albisrieden, Höngg, Oerlikon, Schwamendingen.
Javni prijevoz:
Grad je povezan tramvajskim linijama. Duže vožnje (više od pet tramvajskih stanica) u jednom smjeru stoje 3,60 CHF (prilikom kupnje karata na automatu pritisnite plavo polje), a nekoliko stanica stoji 2,10 CHF (žuto polje na automatu). Od međunarodne zračne luke Klotten do središta grada dolazi se brzim vlakovima koji polaze svakih 10 do 20 minuta u smjeru Glavnog kolodvora Zürich (Hauptbahnhof).
Turizam:
Najbolje ćete upoznati grad prošećete li se uz rijeku, prema jezeru, istražujuće male šarmantne ulice. Obavezno posjetite park Lindenhof, smješten na platou iznad rijeke. Zürich živi organiziranim, ležernim, ali i vrlo točno planiranim vremenom. Trgovine se otvaraju i zatvaraju točno u minutu, a vlakovi ili tramvaji ne kasne. Sporazumijevanje u Zürichu nije problem. Gotovi svi, uz švicarski, izvrsno govore engleski i talijanski ili francuski. Ljubitelji gurmanskih specijaliteta uživat će u brojnim restoranima koji nude gotovo sve svjetske kuhinje. Domaći specijalitet je Geschnetzeltes Kalbsfleisch, tanko rezana govedina u gustom umaku, s tradicionalnim švicarskim desertom, pet vrsta sira. Što se tiče njihove poznate čokolade, najbolje od najboljeg možete pronaći u Confiserie Sprüngli, potom Merkur na Bahnhofstrasseu, kao i Teuscher Confiserie u ulici Storchengasse. Glavna je trgovačka ulica Bahnhofstrasse.
